FISHMAPS

Naziv projekta: Rane faze razvoja riba u južnom Jadranu: brojnost, ishrana i prisutnost mikroplastike

Akronim projekta: FISHMAPS

Trajanje projekta: 01. 10. 2025 – 30. 09. 2029.

Ukupna vrijednost projekta: 50.579,27 eura

Sažetak projekta:

Plitke uvale južnog Jadrana ključna su staništa za razvoj ranih stadija riba, pružajući pogodnu okolinu za rast i preživljavanje ribljih larvi i juvenilnih jedinki. Ovaj projekt istražuje riblje vrste u ranoj fazi razvoja, njihovu brojnost, prostorni raspored i ishranu, s naglaskom na prisutnost mikroplastike u želucima. Prisutnost mikroplastike negativno utječe na zdravlje riba i može ugroziti populacijske dinamike i stabilnost ekosustava. Uzorci ličinki i juvenilnih jedinki prikupljat će se mrežnim potezima u odabranim uvalama. U laboratoriju će se jedinke razvrstavati prema vrsti, brojnosti i ishrani, dok će se mikroskopiranjem želučanog sadržaja utvrditi prisutnost mikroplastike i planktonskih vrsta. Projekt će također proučiti kompeticijske i predatorske odnose između alohtonih i autohtonih vrsta, posebno u kontekstu prilagodbi na okolišne promjene. Rezultati će pomoći u razumijevanju dinamike ranih stadija ribljih vrsta i pružiti smjernice za očuvanje staništa u južnom Jadranu.

Prošireni opis radnih paketa i aktivnosti, ciljeva i očekivanih rezultata

Projekt je strukturiran kroz šest međusobno povezanih radnih paketa (WP1–WP6), koji obuhvaćaju upravljanje projektom, vidljivost i diseminaciju, nabavu opreme, terensko uzorkovanje, laboratorijsku obradu i analizu podataka te završnu interpretaciju i objavu rezultata. Aktivnosti će se provoditi tijekom 48 mjeseci, uz kontinuirano praćenje provedbe, kvalitete i ostvarenja projektnih ciljeva.

WP1: Upravljanje i planiranje projekta (M1–M48)

Cilj WP1 je osigurati učinkovito, pravodobno i kvalitetno upravljanje projektom. Aktivnosti uključuju opću koordinaciju projekta, izradu i praćenje radnog plana, upravljanje rizicima, izradu i provedbu Plana upravljanja podacima, pripremu periodičnih izvještaja te razvoj kompetencija članova projektnog tima. Posebna pozornost bit će posvećena redovitoj komunikaciji među članovima tima, praćenju rokova i kvalitete provedbe aktivnosti te pravodobnom rješavanju mogućih problema. Očekivani rezultati su koordinacijski zapisnici i izvještaji, ažurirani radni planovi, plan upravljanja rizicima, Plan upravljanja podacima, periodični izvještaji svakih šest mjeseci te unaprijeđene kompetencije članova projektnog tima.

WP2: Vidljivost i diseminacija projekta (M1–M48)

Cilj WP2 je osigurati vidljivost projekta, informiranje zainteresirane javnosti i učinkovitu diseminaciju rezultata. U okviru ovog paketa izradit će se vizualni identitet projekta, web stranica i profili na relevantnim društvenim mrežama. Izradit će se promotivni materijali, uključujući letke i brošure, te će se poticati suradnja s lokalnim institucijama, organizacijama i medijima. Članovi projektnog tima sudjelovat će na relevantnim znanstvenim i stručnim konferencijama, a tijekom projekta bit će organizirane dvije radionice namijenjene predstavljanju projektnih aktivnosti i rezultata zainteresiranim dionicima. Očekivani rezultati uključuju vizualni identitet, web stranicu i društvene mreže projekta, promotivne materijale, objave u lokalnim medijima, najmanje tri prezentacije na konferencijama i dvije radionice.

WP3: Nabava i uspostava istraživačke opreme (M4–M18)

Cilj WP3 je osigurati odgovarajuću opremu potrebnu za provedbu terenskih i laboratorijskih aktivnosti. Aktivnosti uključuju definiranje tehničkih specifikacija, provedbu postupaka nabave, preuzimanje, testiranje i raspodjelu opreme članovima projektnog tima. Nakon nabave provjerit će se ispravnost i funkcionalnost opreme te njezina spremnost za korištenje u istraživanju. Očekivani rezultati su konačni popis nabavljene opreme, dokumentacija o provedenoj nabavi te potvrde o ispravnosti i funkcionalnosti opreme.

WP4: Terenski rad i uzorkovanje (M1–M36)

Cilj WP4 je sustavno prikupljanje bioloških i okolišnih podataka na četiri istraživačke postaje. Terensko uzorkovanje provodit će se mjesečno, uz korištenje odgovarajuće mreže za uzorkovanje i standardiziranih protokola. Tijekom svakog izlaska na teren mjerit će se temperatura, salinitet, koncentracija otopljenog kisika i drugi relevantni okolišni parametri. Dodatni podaci o prisutnosti i rasprostranjenosti vrsta prikupljat će se vizualnim cenzusom. Poseban naglasak bit će na identifikaciji i evidentiranju biološke raznolikosti na istraživanim postajama. Očekivani rezultati su redoviti izvještaji o provedenom terenskom radu te baza podataka o zabilježenim vrstama i pripadajućim ekološkim parametrima.

WP5: Laboratorijska analiza i obrada podataka (M2–M48)

Cilj WP5 je laboratorijska obrada prikupljenih uzoraka te analiza bioloških i ekoloških podataka. Aktivnosti uključuju određivanje biometrijskih karakteristika, identifikaciju vrsta i razvojnih stadija organizama te analizu sadržaja želudaca radi utvrđivanja prehrane i hranidbenih odnosa. Posebna aktivnost bit će usmjerena na ekstrakciju i analizu mikroplastike u organizmima primjenom standardiziranih metodoloških postupaka i mjera kontrole kvalitete. Prikupljeni podaci statistički će se obrađivati korištenjem odgovarajućih statističkih metoda i programskih paketa, uključujući PRIMER, ANOSIM i SIMPER analize. Očekivani rezultati uključuju bazu biometrijskih podataka i identifikaciju vrsta, rezultate analiza prehrane i hranidbenih odnosa, podatke o prisutnosti mikroplastike te statističke analize i izvještaje.

WP6: Razrada i objava rezultata istraživanja (M30–M48)

Cilj WP6 je integrirati rezultate svih prethodnih aktivnosti, znanstveno ih interpretirati te osigurati njihovu objavu i primjenu. Na temelju dobivenih rezultata pripremit će se i objaviti znanstveni radovi u relevantnim znanstvenim časopisima. Izradit će se završni izvještaj koji će obuhvatiti ključne rezultate projekta, zaključke i preporuke za upravljanje ribljim populacijama i očuvanje morskog ekosustava. Rezultati će se diseminirati putem web stranice, društvenih mreža, medija i završne konferencije. U završnoj fazi projekta analizirat će se mogućnosti nastavka istraživanja i pripremiti prijava novog projekta za vanjsko financiranje. Očekivani rezultati su znanstvene publikacije, završni izvještaj s preporukama, provedena diseminacija rezultata te pripremljena prijava novog projektnog prijedloga.

Upravljanje rizicima

Tijekom provedbe projekta mogu se pojaviti rizici povezani s nepovoljnim vremenskim uvjetima, administrativnim procedurama, tehničkim kvarovima, koordinacijom članova tima te mogućom kontaminacijom uzoraka ili pogreškama u laboratorijskoj obradi. Rizici će se smanjivati fleksibilnim planiranjem terenskih aktivnosti, pravodobnim osiguravanjem potrebnih dozvola, održavanjem i osiguranjem rezervne opreme, redovitom komunikacijom članova tima te primjenom standardiziranih protokola i postupaka kontrole kvalitete. Na taj način osigurat će se kontinuitet istraživanja, pouzdanost prikupljenih podataka i ostvarenje planiranih projektnih rezultata.

Projekt će kroz međusobno povezane radne pakete osigurati sustavno prikupljanje, obradu i interpretaciju podataka te njihovu pravodobnu diseminaciju znanstvenoj, stručnoj i široj javnosti. Provedba aktivnosti tijekom 48 mjeseci omogućit će ostvarenje znanstvenih ciljeva projekta i stvaranje kvalitetne osnove za daljnja istraživanja i razvoj novih projektnih aktivnosti.

Projektni tim:

Dr.sc. Nenad Antolović – voditelj

Rođen u Zagrebu, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Godine 1998. upisao sam Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 2005. obranio diplomski rad pod naslovom „Sezonski sastav riblje mlađi na ušću Neretve“. Poslijediplomski doktorski studij „Ribarstvo“ upisao sam 2005. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat znanosti stekao 2011. godine. Od kolovoza 2005. zaposlen sam kao znanstveni novak, najprije u Institutu za oceanografiju i ribarstvo (2005.–2006.), a od 2006. u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Dr.sc. Valter Kožul – suradnik

Rođen u Dubrovniku, Jugoslavija. Diplomirao sam na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine. Godine 1991. zaposlio sam se u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu – Biološki zavod Dubrovnik. Magistrirao sam oceanologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Doktorirao sam 1999. godine na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Moje akademsko istraživanje usmjereno je na teme vezane uz marikulturu.

Dr.sc. Nikša Glavić – suradnik

Rođen godine u Dubrovniku, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. 1990. g. upisao studij biologije na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao sam 1996. godine.  Poslijediplomski studij prirodnih znanosti upisao 1997. g. na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. 2002. g. boravio sam u laboratoriju dr. sc. Audrey J. Geffen, Port Erin marine station, Isle of Man, rabeći metode izravnog mjerenja fizioloških parametara, te kod dr. sc. John P. Mercer, National university of Galway, Ireland, radeći na uzgoju morskih organizama. Magistarski rad  obranio sam 21. siječnja 2003. godine. Doktorsku disertaciju (”Biologija i ekologija sipe (Sepia officinalis, L., 1758.) i mogućnost njenog uzgoja”) obranio sam 13. srpnja 2007. godine.

Dr.sc. Marijana Hure – suradnik

Rođena 1978. Godine u Dubrovniku. Diplomirala sam na PMF-u u Zagrebu, smjer biologija-ekologija. Doktorat sam stekla 2012. Godine pod naslovom: “Dinamika zooplantona u zatvorenim morskim ekosustavima (Mljetska jezera, NP Mljet): sezonske i dugoročne promjene”. 

Doc. dr.sc. Barbara Gangai Zovko – suradnik

Znanstvenica je s iskustvom u području morskih znanosti, biologije mora, ekologije i istraživanja morskih organizama. U svom znanstvenom i stručnom radu bavi se proučavanjem morskih ekosustava, bioraznolikosti te utjecaja okolišnih promjena na morske organizme i zajednice.

Doc. dr.sc. Ana Car – suradnik

Rođena Zagrebu. Diplomirala sam biologiju, smjer molekularne biologije, 2007. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a 2014. godine doktorirala na Interdisciplinarnom doktorskom studiju iz oceanologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2008. godine zaposlena sam u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, najprije kao asistentica (2008. – 2015.), zatim kao poslijedoktorandica (2016. – 2019.), a od 28. ožujka 2019. godine radim na znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta. Do danas sam kao autorica i koautorica objavila ukupno 20 znanstvenih radova u časopisima koji se navode u bazama WoSCC (Web of Science Core Collection) i Scopus, kao i znanstvenu monografiju o dijatomejama (algama kremenjašicama) na kornjačama u Mediteranu. Moj istraživački rad u području interdisciplinarnih prirodnih znanosti, s naglaskom na morsku biologiju, značajno doprinosi razumijevanju ekologije i bioraznolikosti morskih dijatomeja u Jadranskom i Sredozemnom moru te njihovih interakcija s okolišnim čimbenicima i drugim organizmima. Posebno ističem svoje radove o utjecaju invazivnih tropskih algi roda Caulerpa na autohtone zajednice epifitskih i epilitskih dijatomeja u Jadranu.

Mag. biol. et oecol. mar. Ana Jeramaz – suradnik

Ana Jeramaz je magistrica biologije i ekologije mora s iskustvom u znanstvenom i stručnom radu na području morske biologije, ekologije, monitoringa i zaštite prirode. Profesionalno iskustvo stekla je kroz rad u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku te Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Sudjelovala je u provedbi više nacionalnih i međunarodnih projekata, s posebnim iskustvom u terenskom radu, monitoringu biološke raznolikosti, GIS-u i obradi okolišnih podatak

Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.