Utjecaj promjena termohaline cirkulacije u istočnom Mediteranu na planktonske zajednice u južnom Jadranu: ekološki i genetički pristup (AdMedPLan)
Voditeljica: dr.sc. Mirna Batistić
Sažetak
Projekt se temelji na postojanju Bimodalnog oscilirajućeg sustava (BiOS – “Bimodal Oscillating System”), koji djeluje kao povratni mehanizam između Jadranskog i Jonskog mora i rezultira dekadnim promjena u cirkulaciji Sjevernojonskog vrtloga, čime utječe na advekciju ili Modificirane atlantske vode ili Levantinske / Istočnomediteranske vode u Jadran. Advekcija različitih vodenih masa u Jadran je potencijalno jedan od glavnih čimbenika koji utječe na jadranski ekosustav. Glavni mogući utjecaji BiOS-a na jadranski ekosustav su kroz: i) promjenu termohalinih svojstava i razliku gustoće između površinskih i dubokih slojeva južnog Jadrana, koji utječu na zimska konvektivna miješanja; ii) utjecaj na autotrofnu biomasu zbog promjena u koncentraciji nutrijenata; iii) donos različitih vrsta alohtonih organizama u Jadransko i Jonsko more. Cilj ovog projekta je utvrditi stupanj utjecaja advekcije različitih vodenih masa na ekosustav otvorenog južnog Jadrana, prvenstveno kroz praćenje promjena u planktonskim zajednicama, koje prve reagiraju na promjene u ekosustavu zbog kratkog životnog ciklusa i položaja u hranidbenom lancu. Također, primijenit ćemo filogeografske metode, koje podrazumijevaju uporabu jezgrinih i mitohondrijskih genetičkih markera, s ciljem utvrđivanja podrijetla stranih vrsta koje ulaze u Jadran te procjene utjecaja BIOS-a na genetički sastav jadranskih planktonskih populacija, donosom genetički različitih jedinki iz različitih dijelova Mediterana. Točni mehanizmi utjecaja ulaska vodenih masa na produkciju u Jadranu slabo su poznati. Njihovo razumijevanje omogućit će nam predviđanje ulova sitne plave ribe, što bi nam moglo poslužiti kao temelj za jedinstveno upravljanje i održivo ribarstvo kao važne grane hrvatskog gospodarstva.
Plitke uvale južnog Jadrana ključna su staništa za razvoj ranih stadija riba, pružajući pogodnu okolinu za rast i preživljavanje ribljih larvi i juvenilnih jedinki. Ovaj projekt istražuje riblje vrste u ranoj fazi razvoja, njihovu brojnost, prostorni raspored i ishranu, s naglaskom na prisutnost mikroplastike u želucima. Prisutnost mikroplastike negativno utječe na zdravlje riba i može ugroziti populacijske dinamike i stabilnost ekosustava. Uzorci ličinki i juvenilnih jedinki prikupljat će se mrežnim potezima u odabranim uvalama. U laboratoriju će se jedinke razvrstavati prema vrsti, brojnosti i ishrani, dok će se mikroskopiranjem želučanog sadržaja utvrditi prisutnost mikroplastike i planktonskih vrsta. Projekt će također proučiti kompeticijske i predatorske odnose između alohtonih i autohtonih vrsta, posebno u kontekstu prilagodbi na okolišne promjene. Rezultati će pomoći u razumijevanju dinamike ranih stadija ribljih vrsta i pružiti smjernice za očuvanje staništa u južnom Jadranu.