[ Naslovna ] [ Mail ] [ Bookmark ]

Hrvatski Hrvatski English English


Traži unutar stranice:
Upišite traženu
riječ i kliknite traži


[ Login ]
Sveueilište u Dubrovniku
Institut za more i priobalje

Kneza Damjana Jude 12, pp. 83
20000 Dubrovnik
Tel. 020 32 39 78, Fax: 020 32 38 72
dr. sc. Nenad Jasprica, ravnatelj
e-mail: nenad.jasprica@unidu.hr
Gordana Perak, tajnica
e-mail: gordana.perak@unidu.hr

• Naslovna • Kako nas pronaai • Povijest • Djelatnost • Projekti • Znanstvenici • Prostor • Akvarij • Botanieki vrt • Poveznice • Telefonski imenik • Poslovnik o radu instituta • Publikacije u 2005 - 2006 • Publikacije u 2007 • Publikacije u 2008 • Publikacije u 2009 • Publikacije u 2010 • Publikacije u 2011 • Publikacije u 2012 • Publikacije u 2013 • Publikacije u 2014 • Publikacije u 2015 • Publikacije u 2016 • Nagrada • Istraživaeki Brod "Baldo Kosia" • Obljetnica • Drugi o nama • Novosti • Arhiva • Kontakt
Galerije
• Akvarij - Dubrovnik • Botanieki vrt - Otok Lokrum • Bilje iz dubrovaekog kraja • Otok Lokrum


ids 2008 International Diatom Symposium Dubrovnik














Prihvaćen znanstveni projekt Prof. Dr. Adama Benovića Interakcija biocenoza u otvorenim i obalnim sustavima Jadrana

Južni Jadran je generator dubokih voda istočnog Mediterana, a svojim biološkim i ekološkim značajkama odražava specifičnost i važnost za cjelokupni ekosustav Jadranskog mora, jer su obalni sustavi u potpunom okruženju i pod uplivom oligotrofnih i dubokih voda koje se kreću iz Jonskog mora duž istočne obale Jadrana. Radna hipoteza projekta je da u ovisnosti o sezonskim promjenama postoji stalna interakcija biocenoza otvorenih i obalnih sustava, te da je to mehanizam opstojnosti i stabilnosti dinamičke ekološke ravnoteže u moru. Tome pridonosi stalni ciklus vertikalnih migracija u dubokim otvorenim vodama te horizontalni prijenos tvari i energije, u većoj mjeri od otvorenih ka obalnim sustavima nego li obratno. Osnovni cilj projekta je istražiti i dokazati da se interaktivni biocenotički odnosi iz ovog najdubljeg i svojim volumenom najvećeg dijela Jadrana u značajnoj mjeri odražavaju na stabilnost ekosustava ostalih dijelova Jadranskog mora, ali i kao vektor unosa alohtonih toplovodnih vrsta. Projekt bi trebao pridonijeti novim spoznajama kroz: 1)mogućnost definiranja vertikalnih migracija u dubokom Jadranu, prijenosa tvari i energije između pojedinih slojeva mora i različitih trofičkih skupina holoplanktona i meroplanktona; 2) prikupljanje dokaza o karakterističnim južno-jadranskim vrstama u planktonu, bentosu i nektonu, utvrđivanje specifičnosti promatranih ekosustava, njihov međusobni odnos, te utjecaj na dinamičku ravnotežu Jadrana; 3)dokaz osobite kvalitete južno-jadranskog ekosustava i dokaz prostorno-vremenske interakcije biocenoza između južnog, srednjeg i sjevernog Jadrana; 4)utvrđivanje karakterističnih biocenoza, pojave rijetkih i novih vrsta, njihovog rasprostranjenja u južnom Jadranu te horizontalne migracije prema drugim dijelovima Jadrana; 5) utvrđivanje i opis specifičnih populacija (želatinozni, krustacejski, makro-mikro planktonski) u otvorenim i obalnim sustavima južnog Jadrana i usporedbom s ostalim regijama u Jadranskom moru.



Anketa
Azerbajdžan, država u jugozapadnoj Aziji, ne graniči s:
Iranom
Armenijom
Gruzijom
Rusijom
Turskom


Vidi rezultat
Version 2.03
Rješenje iz prošle ankete je:
Medjunarodni dan biološke raznolikosti kojeg su proglasili Ujedinjeni narodi 1993. obilježava se svake godine 22. svibnja.


Preuzimanje PDF radova