S obzirom da su mnogi naši sugrađani odrasli uz glavatu želvu (lat. Caretta caretta) - kornjaču iz dubrovačkoga akvarija, izvješćujemo vas da je želva uginula prirodnom smrću.
Morske su kornjače jedini gmazovi koji naseljavaju Sredozemno i Jadransko more. Pripadaju među najugroženijim organizmima, stoga su zaštićene brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima. U Jadranu se mogu naći tri vrste morskih kornjača, i to: sedmopruga kornjača, zelena i glavata želva. Glavata želva je najčešća i najraširenija vrsta u Sredozemnom i Jadranskom moru.
Mogući životni vijek za morske kornjače jest između 60-80 godina. Kornjača iz dubrovačkoga akvarija bila je starosti od oko 60 godina.
Sve morske kornjače se razmnožavaju na pješčanim obalama gdje polažu jaja u rupama iskopanima u pijesku. Kako su pješčane obale omiljene plaže, uznemiravanje kornjača pri polaganju jaja te kasnije uništavanje jaja i legla predstavljaju negativne utjecaje na populacije morskih kornjača u cijelom svijetu. Često stradavaju i u ribarskim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, izlaze na površinu kako bi udahnule zrak. Iako su razmaci između udisaja u uobičajenim uvjetima relativno dugi, u slučaju zapleta u mreže, brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Ugrožavaju ih i motorne brodice, komercijalno iskorištavanje njihova mesa, jaja i oklopa te onečišćenost mora.
Nenad Jasprica, Prof. Dr.
v.d. ravnatelja Instituta za more i priobalje
Sveučilišta u Dubrovniku
Anketa
Azerbajdžan, država u jugozapadnoj Aziji, ne graniči s:
