[ Naslovna ] [ Mail ] [ Bookmark ]

Hrvatski Hrvatski English English


Traži unutar stranice:
Upišite traženu
riječ i kliknite traži


[ Login ]
Sveueilište u Dubrovniku
Institut za more i priobalje

Kneza Damjana Jude 12, pp. 83
20000 Dubrovnik
Tel. 020 32 39 78, Fax: 020 32 38 72
dr. sc. Nenad Jasprica, ravnatelj
e-mail: nenad.jasprica@unidu.hr
Gordana Perak, tajnica
e-mail: gordana.perak@unidu.hr

• Naslovna • Kako nas pronaai • Povijest • Djelatnost • Projekti • Znanstvenici • Prostor • Akvarij • Botanieki vrt • Poveznice • Telefonski imenik • Poslovnik o radu instituta • Publikacije u 2005 - 2006 • Publikacije u 2007 • Publikacije u 2008 • Publikacije u 2009 • Publikacije u 2010 • Publikacije u 2011 • Publikacije u 2012 • Publikacije u 2013 • Publikacije u 2014 • Publikacije u 2015 • Publikacije u 2016 • Nagrada • Istraživaeki Brod "Baldo Kosia" • Obljetnica • Drugi o nama • Novosti • Arhiva • Kontakt
Galerije
• Akvarij - Dubrovnik • Botanieki vrt - Otok Lokrum • Bilje iz dubrovaekog kraja • Otok Lokrum


ids 2008 International Diatom Symposium Dubrovnik














PRIOPĆENJE MEDIJIMA Dubrovnik, 21. siječnja 2011.

S obzirom da su mnogi naši sugrađani odrasli uz glavatu želvu (lat. Caretta caretta) - kornjaču iz dubrovačkoga akvarija, izvješćujemo vas da je želva uginula prirodnom smrću. Morske su kornjače jedini gmazovi koji naseljavaju Sredozemno i Jadransko more. Pripadaju među najugroženijim organizmima, stoga su zaštićene brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima. U Jadranu se mogu naći tri vrste morskih kornjača, i to: sedmopruga kornjača, zelena i glavata želva. Glavata želva je najčešća i najraširenija vrsta u Sredozemnom i Jadranskom moru. Mogući životni vijek za morske kornjače jest između 60-80 godina. Kornjača iz dubrovačkoga akvarija bila je starosti od oko 60 godina. Sve morske kornjače se razmnožavaju na pješčanim obalama gdje polažu jaja u rupama iskopanima u pijesku. Kako su pješčane obale omiljene plaže, uznemiravanje kornjača pri polaganju jaja te kasnije uništavanje jaja i legla predstavljaju negativne utjecaje na populacije morskih kornjača u cijelom svijetu. Često stradavaju i u ribarskim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, izlaze na površinu kako bi udahnule zrak. Iako su razmaci između udisaja u uobičajenim uvjetima relativno dugi, u slučaju zapleta u mreže, brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Ugrožavaju ih i motorne brodice, komercijalno iskorištavanje njihova mesa, jaja i oklopa te onečišćenost mora.

Nenad Jasprica, Prof. Dr.
v.d. ravnatelja Instituta za more i priobalje
Sveučilišta u Dubrovniku



Anketa
Azerbajdžan, država u jugozapadnoj Aziji, ne graniči s:
Iranom
Armenijom
Gruzijom
Rusijom
Turskom


Vidi rezultat
Version 2.03
Rješenje iz prošle ankete je:
Medjunarodni dan biološke raznolikosti kojeg su proglasili Ujedinjeni narodi 1993. obilježava se svake godine 22. svibnja.


Preuzimanje PDF radova