[ Naslovna ] [ Mail ] [ Bookmark ]

Hrvatski Hrvatski English English


Traži unutar stranice:
Upišite traženu
riječ i kliknite traži


[ Login ]
Sveueilište u Dubrovniku
Institut za more i priobalje

Kneza Damjana Jude 12, pp. 83
20000 Dubrovnik
Tel. 020 32 39 78, Fax: 020 32 38 72
dr. sc. Nenad Jasprica, ravnatelj
e-mail: nenad.jasprica@unidu.hr
Gordana Perak, tajnica
e-mail: gordana.perak@unidu.hr

• Naslovna • Kako nas pronaći • Povijest • Djelatnost • Projekti • Znanstvenici • Prostor • Akvarij • Botanički vrt • Poveznice • Telefonski imenik • Poslovnik o radu instituta • Publikacije u 2005 - 2006 • Publikacije u 2007 • Publikacije u 2008 • Publikacije u 2009 • Publikacije u 2010 • Publikacije u 2011 • Publikacije u 2012 • Publikacije u 2013 • Publikacije u 2014 • Publikacije u 2015 • Publikacije u 2016 • Nagrada • Istraživački Brod "Baldo Kosić" • Obljetnica • Drugi o nama • Novosti • Arhiva • Kontakt
Galerije
• Akvarij - Dubrovnik • Botanički vrt - Otok Lokrum • Bilje iz dubrovačkog kraja • Otok Lokrum


ids 2008 International Diatom Symposium Dubrovnik














Povijest Instituta

Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započet je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice 1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. To su ujedno bili i temelji današnjeg znanstveno-istraživačkog rada Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Ribarstvena stanica imala je zadatak unaprijeđenja ribarstva u dubokom južnom Jadranu, dok je Biološki institut osnovan radi izučavanja podzemnih organizama našeg krša koji je u tom pogledu jedno od najinteresantnijih područja u svijetu. Ribarstvena stanica bila je u najmu u vlasetlinskoj kući kap. Pitarevića, a Biološki institut JAZU je bio smješten u kući Sorkočević-Jordan. Kasnije je Ribarstvena stanica preuzeta od "Akademijskog savjeta" iz Beograda i priključena Oceanografskoj stanici splitskog Oceanografskog instituta. Dolaskom Prof. Toma Gamulina iz Rovinja 1951. godine u Ribarstvenu stanicu, započeta su istraživanja planktona. Oceanografska stanica ukinuta je 1956. godine. Tadašnji predsjednik JAZU akademik Andrija Štampar, u želji da unaprijedi rad u Biološkom institutu, sklopio je ugovor s Općinom u Dubrovniku u kojem Biološki institut napušta svoje sjedište na Lapadu i preuzima otok Lokrum u svrhu njegove zaštite i unaprijeđenja. Istim ugovorom Biološki institut preuzima i dvije općinske ustanove - Prirodoslovni muzej (utemeljen 1872.) i Morski akvarij u tvrđavi sv. Ivana. Dubrovačka Gradska skupština je 28. prosinca 1956. podržala spajanje prirodoslovnih ustanova Dubrovnika s Biološkim institutom JAZU. Nakon prve velike rekonstrukcije akvarija (1958.-1959.) i pokretanja projekta stvaranja Botaničkog vrta na Lokrumu (1959.) s ciljem uvođenja aklimatizacije tropskog i suptropskog bilja, te obnove prirodoslovne zbirke, posebno ptica i riba, zaokružena je cjelina koja postaje značajan centar znanstvenog rada u južnom Jadranu. Godine 1960. JAZU je objedinila svoje ustanove u Rovinju, Trstenom i Dubrovniku pod vodstvom Prof. Gamulina sa sjedištem u Rovinju. Taj je ustroj napušten 1963. godine kada se ustanove u Rovinju i Trstenom izdvajaju u zasebne cjeline. Biološki institut je nastavio s znanstvenim aktivnostima, posebno istraživanjem planktona. Akademija je financijski podupirala znanstvena istraživanja u Institutu, a kupljen je i istraživački brod "Baldo Kosić". Uz to, preuređen je laboratorij za istraživanje mora u prostorijama akvarija. Institut je istovremeno započeo kadrovsko osnaživanje stipendiranjem i osposobljavanjem mladih asistenata. Tada je institut imao snažne veze i suradnju s mnogim srodnim ustanovama u Mediteranu, a poglavito sa Stazione Zoologica Anton Dohrn iz Napulja, Italija. Znanstveno-istraživački rad u Institutu u početku se zasnivao samo na istraživanju planktona. Kasnije, dolaskom botaničara, uz rad u botaničkom vrtu, intenzivno je istraživana vaskularna flora i vegetacija dubrovačkog područja. Tako organizirani Biološki institut od 1977. godine ulazi u sastav Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita kao Biološki zavod. Od 1993. godine pa sve do kraja 2005., znanstvena jezgra u Dubrovniku je djelovala u dva laboratorija: Laboratorij za ekologiju planktona i Laboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama. To su bila dva od ukupno deset laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split-Dubrovnik. U to su vrijeme dubrovački laboratoriji Instituta za oceanografiju i ribarstvo postigli izvrsne znanstvene rezultate. Iako je broj znanstvenika u dubrovačkim laboratorijima bio manji od trećine ukupnog broja znanstvenika u čitavom Institutu, njihov udio u znanstvenoj produkciji cijelog Instituta bio je 40%. Odlukom Znanstvenog vijeća Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2. studenog 2005., te Upravnog vijeća od 4. studenog, započeo je proces pripajanja dubrovačkih laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo Sveučilištu u Dubrovniku. Senat Sveučilišta u Dubrovniku je 15. studenoga 2005. godine utemeljilo Institut za more i priobalje kao svoju sastavnicu, a Institut je započeo s radom 1. siječnja 2006.godine.



Anketa
Azerbajdžan, država u jugozapadnoj Aziji, ne graniči s:
Iranom
Armenijom
Gruzijom
Rusijom
Turskom


Vidi rezultat
Version 2.03
Rješenje iz prošle ankete je:
Medjunarodni dan biološke raznolikosti kojeg su proglasili Ujedinjeni narodi 1993. obilježava se svake godine 22. svibnja.


Preuzimanje PDF radova